Genij u struji popularne kulture

Nikola Tesla u 2026. godini živi punim plućima. Njegovo je tijelo možda odavno napustilo svijet, njegove su ideje načelno neuništive i utkane su u svakodnevicu 21. stoljeća, ali njegov lik i djelo žive poseban život u glavama pokrivenima kapama od folije. Tesla je, naime, odnedavno glavni protagonist najpopularnije forme novodobne online dokudrame – teorijâ urota. Usred svađe „Čiji je?”, nova nam teorija zavjere poručuje da Tesla jednostavno – nije. Nikada bio ni postojao. S paradoksom na nekoliko razina, Tesla, dakle, živi u teoriji koja ukida njegov život i svodi ga na konstrukt duboke globalne države. Pri tome kao argument koristi činjenicu da osim svega nekoliko fotografija, za razliku od Thomasa Edisona, ne postoji niti jedan filmski zapis na kojem bi ga vidjeli kako se kreće. Ergo: Tesla je konstrukt koji nikada nije postojao. 

Najstariji zabilježeni primjer korištenja Tesle kao lika u fikciji datira iz 1901. godine / Izvor Wikipedia

Nikola Tesla je, dakle, ni kriv ni dužan postao glavnim likom komedije apsurda ere u kojoj se prezime jednog od važnijih Ličana svjetske povijesti u masovnoj svijesti svelo na vozni park Elona Muska, lokalno na etnonacionalna prepucavanja, a digitalno na kolektivne internetske psihoze.

Teslin život u popularnoj kulturi

Ali knjige, stripovi i filmovi pružaju mu drugačiji dom. Teslin život u popularnoj kulturi nije postumna novost. Imao je samo 45 godina kada je, da je za to imao vremena i interesa, mogao osobno čitati o vlastitim avanturama na Marsu. Naime, najstariji zabilježeni primjer korištenja Tesle kao lika u fikciji datira iz 1901. godine i zove se To Mars With Tesla; or, the Mystery of the Hidden World. Riječ je o romanu Weldona J. Cobba, čikaškog novinara i urednika, koji je za život zarađivao objavljivanjem priča i romana u nastavcima u tada popularnim jeftinim žanrovskim tiskovinama. Jedan od takvih komada potrošnog, no teksta prepunog papira bio je i The New Golden Hours, novina za mlade u kojoj Cobb 1901. počinje objavljivati prve nastavke romana. Inspirirao se novinskim napisima o Teslinu navodnom primanju signala s Marsa. Ove su priče oduševljavale američke medije praktički iste godine kada je roman krenuo u tisak. U To Mars with Tesla, polufikcijski Tesla gradi uređaj za komunikaciju s Crvenim planetom, a pomaže mu Mladi Edison, izmišljeni nećak Thomasa Edisona. Zajedno kreću na svoje veliko međuplanetarno putovanje.

Lovecraftov Nyarlathotep u obličju Nikole Tesle u stripovskoj adaptaciji autora Rotomaga i Juliena Noirela / Izvor Wikipedia

Ovaj je roman u nastavcima zapravo dio šireg trenda, mikrožanra edisonade, odnosno priča koje su početkom 20. stoljeća kapitalizirale na kulturi i društvu potpuno fasciniranom znanstvenicima i izumiteljima. Riječ je o podvrsti znanstvene fantastike nazvanoj prema Teslinom konkurentu Edisonu, a može se primijeniti i na radnju u kojoj obiteljsko stablo brani njegov nepostojeći nećak.

Koncert Zagrebačka filharmonija i Teslina zavojnica u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 2023. / Snimio Igor Šoban/ PIXSELL

Proći će gotovo dva desetljeća prije nego što Tesla ponovo osvane u nečijoj fikcijskoj literaturi. Doduše, bez imena i prezimena, više kao pretpostavka – prozna pjesma Nyarlathotep H. P. Lovecrafta, objavljena 1920, navodno je inspirirana Teslom, iako je riječ o nepotvrđenim spekulacijama. U The Exile of Time, priči o putovanju kroz vrijeme objavljenoj 1931. u dječjem tjedniku Argosy, autor Ray Cummings, stvarni bivši pomoćnik i tajnik Thomasa Edisona, ne koristi Teslu kao lik, ali otvara novu eru korištenja njegovih koncepata u fikciji, poput ideja o bežičnoj energiji i ubojitim zrakama.

Prava eksplozija Teslom inspirirane literature dogodila se nakon njegove smrti, dodatnom mitologizacijom onoga što se o njegovu životu i radu znalo, ali najviše iskorištavanjem svega što je bilo predmet spekulacija, nagađanja pa i čistih fantazija, komunikacijskog koktela koji je uvijek kružio oko Tesle.

Tesline avanture u literarnoj fikciji

Trend suvremenih romana s Teslom kao likom koji prebiva u paralelnim stvarnostima i trči po timelineu alternativne povijesti doživio je poseban razvoj sredinom 1990-ih, kada je britanski znanstvenofantastični pisac Christopher Priest objavio The Prestige (1995), višestruko nagrađivani roman koji je 2006. Christopher Nolan pretvorio u popularni igrani film. U priči o dva mađioničara, Nikola Tesla pojavljuje se kao znanstvena pomoć pri izgradnji mašine koja jednom od njih pomaže da razvije trik teleportiranja ljudskog tijela s jednog na drugo mjesto. 

Neke od najzabavnijih avantura u literarnoj fikciji dočekale su ga u 21. stoljeću.

Sesh Heri je 2005. objavio Wonder of the Worlds, prvi dio svoje trilogije romana o legendarnom mađioničaru Harryju Houdiniju i njegovim borbama protiv marsovske invazije, smještene na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. U ovom maštovitom romanu Houdini, Mark Twain i Nikola Tesla pokušavaju vratiti ukradeni Teslin kristal iz ruku zločestih Marsovaca. Potraga za krivcima odvede ih sve do Crvenog planeta, gdje Tesla demonstrira svoja geofizička znanja dok pomaže u borbi protiv poludjelog cara koji želi pokoriti Zemlju.

Thomas Pynchon objavio je 2006. epski povijesni roman Against the Day, s radnjom smještenom na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Iako se u njemu Tesla pojavljuje kao potpuno sporedni lik, zapamćen je po tome što je Pynchon u prvoj verziji romana pogrešno napisao njegovo ime, nazvavši ga Nikolai. Kasnije je (valjda) ipak naučio da nije Rus, pa je ime korigirao po uputi izdavača.

Neke od najzabavnijih avantura u literarnoj fikciji dočekale su Teslu u 21. stoljeću

U znanstveno-fantastičnom/alterpovijesnom romanu Led (2007) poljskog književnika Jaceka Dukaja glavni je lik poljski matematičar i kockar koji u Rusiji upada u mrežu političkih spletki. Tamo upoznaje i prerušenog Nikolu Teslu, izumitelja koji ima traženo rješenje za okončanje oštrih ruskih zima. U povijesnom romanu The Last Days of Night, dokufikciji Grahama Moorea, Tesla je u rovovima „strujnih“ ratova u kojima se sukobljavaju Thomas Edison i George Westinghouse.

Putovanja kroz vrijeme

Svi se oni pojavljuju i u The Invention of Everything Else (2008). Iza crteža goluba na naslovnici ove knjige, magični realizam američke književnice Samanthe Hunt vodi nas u autorski doživljaj posljednjih dana Teslina života, njegova boravka u New Yorker Hotelu, gdje se druži s golubom i hotelskom sluškinjom Louisom. Nikola i Louisa u ovom kratkom romanu dijele strast prema znanosti i pticama, a glavni je lik zapravo ona, sluškinja koja je siromašna ali inteligentna, s ocem koji očajnički želi putovati kroz vrijeme.

Album benda Tesla na kojem se nalazi
i pjesma o sukobu Tesle i Edisona

Biografija Tesle u stripu
autora Ravéa Mehte

U The Three Ghosts of Tesla
Edison je zombi, a Tesla heroj

Where the Hell Is Tesla? pitao se Rob Dircks 2015. kada je objavio istoimenu mješavinu humora i znanstvene fantastike. Ovaj je roman komedija o dva prijatelja koji se izgube u paralelnim svemirima, nakon što naiđu na prostorno-vremenski portal koji je svojim eksperimentima otvorio Tesla. 

Poznata američka umjetnica i strip autorica Cynthia Von Buhler slavnom je izumitelju posvetila Minky Woodcock: The Girl Who Electrified Tesla, grafičku novelu o istrazi koju djevojka Minky iz naslova provodi za biznismena J. P. Morgana. Njega zanima Teslina zraka smrti, ali problem je što jednako zanimanje za ovo razorno oružje pokazuju i nacisti, koji u SAD-u 1940-ih godina pokušavaju staviti svoje šape na mitski Teslin izum. Američki inženjer i umjetnik Ravé Mehta u The Inventor: The Story of Tesla (2012) alatima gramatike stripa ispričao je klasičnu biografiju jednog od svojih intelektualnih uzora, ali zato su scenarist Richard Marazano i crtač Guilhem 2023. godine napravili mnogo radikalniji iskorak u fikciju sa svojim steampunk stripom The Three Ghosts of Tesla. U njemu je Edison zombi koji u Drugom svjetskom ratu pomaže nacistima, a Tesla je heroj na usluzi saveznicima.

Tesla kao inspiracija brojnim filmovima; u filmu Prestige Teslu je utjelovio David Bowie / Izvor IMDB

U oku kamere

Ako Teslu potražimo u oku kamere, imat ćemo – doslovno – što za gledati. Nolanova adaptacija romana The Prestige i dalje je jedna od zanimljivijih „uporaba“ Tesle kao lika na razmeđu stvarnosti i fikcije, a film će zauvijek ostati zapamćen po tome što Teslu glumi David Bowie. Četvrt stoljeća ranije, 1980. godine, Ivo Brešan, Ivan Kušan i Krsto Papić udružili su se kako bi zajedno stvorili Tajnu Nikole Tesle, jedan od klasika hrvatske kinematografije. I ovaj dugometražni igrani film krasi impresivna glumačka postava – Nolan je dobio Bowieja, a Papić je za ulogu Tesle angažirao Petra Božovića, legendarnog glumca kojem je ovo bila jedna od većih glavnih uloga na celuloidu. Pravi je adut filma bio Orson Welles, u ulozi američkog bankarskog magnata J. P. Morgana. Tajna Nikole Tesle u osnovi je biopic koji prati Teslin dolazak u SAD i njegove odnose s Edisonom, Westinghouseom i Morganom. Četrdeset godina kasnije, američki redatelj Michael Almereyda snima film jednostavnog naslova Tesla (2020), koji se također hvata od fikcije očišćene biografije. Bavi se istim „američkim godinama“ kao i Papić, a naslovnu ulogu dobio je Ethan Hawke. Tri godine prije toga, u kina je stigao The Current War (2017), povijesna igrana drama u kojoj Alfonso Gomez-Rejon režira Benedicta Cumberbatcha kao Edisona i Nicholasa Houlta kao Teslu. I to je priča o ratovima za bogaćenje na temelju novoizumljene električne energije u SAD-u koncem 19. stoljeća.

Elektricitet u glazbi

U 20. stoljeću Teslu ste mogli početi i slušati. Ne konkretno njega, doduše, nego skupinu mladića iz kalifornijskog Sacramenta, koji su se okupljeni oko ljubavi prema gitari, basu i bubnju posvetili heavy metalu pa se kolektivno nazvali – Tesla. Heavy metal bend Tesla osnovan je 1984, na vrhuncu tzv. hair metala, godinama u kojima su natapirane grive na glavama rockera stvarale elektricitet kojim bi se ponosio i sam Nikola Tesla. Zanimljivo je da su se ovi hair metalci prvo zvali City Kidd i da su pod tim imenom krenuli snimati prvi album znakovita naslova Mechanical Resonance. Ali tada je menadžer dobio ideju i predložio da se nazovu prema prezimenu slavnog izumitelja iz Smiljana. Nakon promjene imena, krenulo je i potpuno uranjanje u jedan novi svijet – na drugom albumu The Great Radio Controversy (1989) pozdravljaju teoriju po kojoj je Guglielmo Marconi ukrao telegrafsku mašinu od Tesle, a Edison’s Medicine (1991) pjesma je o sukobu Tesle i Edisona, nastala iz čiste frustracije, s tekstom: He was electromagnetic, completely kinetic / New Wizard of the West / But they swindled and whined that he wasn’t our kind / and said Edison knew best. Kalifornijska se heavy metal grupa tako pretvorila u najvećeg glasnika borbe za obranu časti Tesline pozicije pod Edisonovom sjenom amerocentričnog pogleda na povijest. Bend je na vrhuncu slave uspio skupiti 100.000 potpisa za postavljanje Tesline skulpture u muzeju Smithsonian. Odbili su ih objašnjenjem da im ona ne treba jer već imaju Edisonovu.

Američki alter rock bend They Might Be Giants nabrajao je Tesline izume u pjesmi Tesla 2013. godine, a jedan od tih izuma hrvatska je publika mogla upoznati 2023. na koncertu Zagrebačka filharmonija i Teslina zavojnica, kada su u zanimljivom eksperimentu, sudaru klasike i tehnologije, zvukovi klasične glazbe kombinirani s elektricitetom Tesline zavojnice odjekivali između zidova Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, koja je te večeri bila nešto između koncertnog prostora i Tehničkog muzeja.

Tesli je posvećeno i nekoliko modernih opera, a možda najpoznatija nosi naslov Violet Fire i premijerno je izvedena 2004. u Philadelphiji. Iza ovog multimedijskog glazbenog showa o Teslinom životu i djelima stoji Jon Gibson, jedan od pionira minimalizma i član Philip Glass Ensemblea; libreto je napisala Miriam Seidel, a njihova se 90-minutna opera dotiče susreta s Markom Twainom i odnosa s bijelim golubom iz Manhattan Parka.

Godinu dana ranije, prva velika opera o Tesli izvedena je u Australiji, gdje su kompozitor Constantine Koukias i autorica libreta Marianne Fisher priredili Tesla – Lightning in His Hand, biografsku operu koja je poznata po tome što je, baš kao i Zagrebačka filharmonija, koristila pravu Teslinu zavojnicu na pozornici. Jean Echenoz i Philippe Hersant autori su opere Les Eclairs (Munje), premijerno izvedene 2021. u Parizu, a zasnovane na istoimenom romanu Jeana Echenoza. Baš kao i roman, i opera je fantazijska Teslina biografija; glavni se lik zove Gregor, čini sve što i Nikola, samo se usto nosi s kontaktima s izvanzemaljcima i sa zaljubljivanjem ženskog dijela bogatog filantropskog para.

Tesla je, dakle, osim što je zadužio svijet svojim umom i genijem, isti taj svijet zasuo kulturnim sadržajima kojima desetljećima služi kao inspiracija. Nije loše za nekoga tko, kako tvrde paranoičniji džepovi interneta, nikada nije postojao.